Ako je u Evropi najtraženija naša sorta konoplje, zašto se ne uzgaja i kod nas? – Imamo uslove da zadovoljimo svetski trend vracanja prirodnim vlaknima i da dobro zaradimo
Vojvodanska kudelja je nekada diktirala cenu na berzama u Engleskoj i Italiji, jer je bila jedna od najkvalitetnijih na svetu. Kvalitet je i dalje ostao, ali izvoza vec godinama nema. Uzgoj konoplje na našim njivama tavori cekajuci bolje dana iako imamo sve preduslove da ponovo zagospodarimo evropskim tržištem.
- U Evropi je najzastupljenija naša sorta “novosadska konoplja”, a kod nas se gotovo i ne gaji – kaže za “Dnevnik” upravnik Zavoda za lekovito bilje u Backom Petrovcu dr Janoš Berenji.- Imamo šansu da proizvodimo seme konoplje za celu severnu Evropu, jer ono tamo ne uspeva. Novi evropski trend je zamena sintetickih vlakana prirodnim pa i naša konoplja tu može naci mesto. Ako ozbiljno shvatimo šansu, naše kudeljare bi mogle opet da rade punom parom.
U Vojvodini je, inace, nekada bilo više od 30 kudeljara,a danas su ostale samo dve koje, prakticno, proizvode samo užad.
Konoplja je ekološka industrijska biljka koja ne zahteva upotrebu pesticida, jer je bolesti i paraziti ozbiljnije ne ugrožavaju. Kratke je vegetacije, a zemljište ostavlja u odlicnom stanju. Korist od ove biljke bi bila višestruka, jer se od nje mogu dobijaju: seme, kudeljno vlakno, ulje, može se koristiti kao hrana za ptice. Od nje se proizvode tkanine i visokokvalitetna užad za brodove, jer je otporna na vlagu. Takode, ona je i nezamenljiva sirovina za dobijanje najkvalitetnijeg cigaret-papira, a ima primenu i u mnogim drugim oblastima, pa i u gradevinarstvu.
- Kod nas postoje dobri agroekološki uslovi za uzgoj konoplje. Institut za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu radi na unapredenju proizvodnje ove industrijske biljke, dok su naši najznacajniji proizvodaci i preradivaci “Dunav” iz Celareva sa pogonom u Senti i ITES iz Odžaka, rekao je dr Berenji. – Po podacima FAO, Jugoslavija je nekad ucestvovala sa 25 odsto proizvodnje konoplje u Evropi pokrivala šest odsto ukupne svetske proizvodnje. – Najveci deo površina pod konopljom, preko 50.000 hektara, nalazio se u Vojvodini i u to vreme smo diktirali cene od Italije do Engleske. Površine su danas mnogo manje, konoplja za proizvodnju vlakna gaji se na oko 1.000 hektara, a za proizvodnju semena na svega 150. Znacajno je što je naša sorta, “novosadska konoplja”, i dalje na prvom mestu u Evropi po kvalitetu vlakana i odlicnom prinosu od 11 tona po hektaru.
Izvor : www.dnevnik.co.yu
0 Responses to “Evropa čeka našu kudelju”